U Hrvatskoj se od Vrgorca do Zagreba i zagrebačke okolice neprestano množe uzgajivači jagoda. U ponudi je sve više domaće jagode, sve više zbivanja što promiču izravnu prodaju, pojedine načine uzgoja, primjerice u zatvorenu prostoru, hidroponski ili ekološki, osnivaju se udruge, organiziraju izbori najomiljenije sorte...

Iako su joj od jagoda važnija proizvodnja jabuka, salate ili loznih cjepova, Fragaria očito procjenjuje dobru budućnost seksi voća i u nas. Dr. Antonio Ferraresi iz talijanske tvrtke Vivai Mazzoni, s kojom surađuje već dvanaest godina, predstavio je nove sorte, od kojih je u kušanju među šest različitih najbolje prihvaćena clery, slatka i rana, koja dospijeva pet dana prije nekad raširene marmolade. Talijani posljednjih godina imaju s fragolom velikih problema te su u pet posljednjih godina gotovo prepolovili površine pod tom kulturom. Dok, morajući se prilagoditi uvjetima proizvodnje u sjevernoj i južnoj Italiji, naši susjedi kultiviraju čak dvadesetak sorata, njihovi glavni takmaci Španjolci kultiviraju samo jednu, camarosu, koja je lošijih organoleptičkih svojstava, ali traje dulje. Tom su jagodom iz Severinine reklame za jogurt napunili supermarkete po cijeloj Europi i potukli talijansku industriju jagoda, koja se očito zaplela u složene (i skupe!) marketinške strategije i uzmiče stjecajem prilika oslonjena na butik-prodaju.

Svi uvjeravaju kako je i jagodi nužna prepoznatljivost, kako kupac mora i želi znati što kupuje, ali i da münchenska burza okrutno priznaje za sve sorte, neovisno o uvjetima proizvodnje, istu cijenu. S obzirom na to da tržište jagode i dalje raste, neprestano se smišljaju nove sorte poboljšanih svojstava, manje osjetljive, a produljene sezone. Samo u Italiji patentira se po dvadesetak u godini. Talijane vrlo ambiciozno kako u sortama tako i u tehnologiji napadaju Francuzi i Amerikanci te (u hidroponskoj proizvodnji) Nizozemci. Hrvatska prema podacima FAO-a ima pod jagodama samo 1000 hektara, a u tome u intenzivnoj proizvodnji, na foliji jedva 150 ha. Tek unatrag koju godinu imamo i prve znanstvenike koji se bave jagodom, a po riječima jednoga od njih, mr. sc. Borisa Duralije sa Zavoda za voćarstvo zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, hitno je potreban nacionalni institut, jer će pritisak na tu proizvodnju u nas rasti i izvana i iznutra. Nedvojbena su prednost Hrvatske jeftina radna snaga, nužna u toj agroindustriji, povoljna klima i relativno čisto tlo i voda, blizina europskoga tržišta i mogućnost produljenja sezone proizvodnje na nekoliko mjeseci, posebice na domaću turističku sezonu te zimu.

Institut bi ne samo istražio kako sa što manje novca ostvariti što veće učinke nego bi i domaće proizvođače uputio što i kako da proizvode da im se najviše isplati u obilju ponuđenoga iz različitih zemalja. Država o tome mora voditi računa jer jagodama na malim parcelama egzistenciju mogu, kako se već i pokazuje, osigurati mnoga obiteljska gospodarstva.

izvor: Večernji list