U Hrvatskoj se od Vrgorca do Zagreba i zagrebaèke okolice neprestano mno¾e uzgajivaèi jagoda. U ponudi je sve vi¹e domaæe jagode, sve vi¹e zbivanja ¹to promièu izravnu prodaju, pojedine naèine uzgoja, primjerice u zatvorenu prostoru, hidroponski ili ekolo¹ki, osnivaju se udruge, organiziraju izbori najomiljenije sorte...
Iako su joj od jagoda va¾nija proizvodnja jabuka, salate ili loznih cjepova, Fragaria oèito procjenjuje dobru buduænost seksi voæa i u nas. Dr. Antonio Ferraresi iz talijanske tvrtke Vivai Mazzoni, s kojom suraðuje veæ dvanaest godina, predstavio je nove sorte, od kojih je u ku¹anju meðu ¹est razlièitih najbolje prihvaæena clery, slatka i rana, koja dospijeva pet dana prije nekad ra¹irene marmolade. Talijani posljednjih godina imaju s fragolom velikih problema te su u pet posljednjih godina gotovo prepolovili povr¹ine pod tom kulturom. Dok, morajuæi se prilagoditi uvjetima proizvodnje u sjevernoj i ju¾noj Italiji, na¹i susjedi kultiviraju èak dvadesetak sorata, njihovi glavni takmaci ©panjolci kultiviraju samo jednu, camarosu, koja je lo¹ijih organoleptièkih svojstava, ali traje dulje. Tom su jagodom iz Severinine reklame za jogurt napunili supermarkete po cijeloj Europi i potukli talijansku industriju jagoda, koja se oèito zaplela u slo¾ene (i skupe!) marketin¹ke strategije i uzmièe stjecajem prilika oslonjena na butik-prodaju. Svi uvjeravaju kako je i jagodi nu¾na prepoznatljivost, kako kupac mora i ¾eli znati ¹to kupuje, ali i da münchenska burza okrutno priznaje za sve sorte, neovisno o uvjetima proizvodnje, istu cijenu. S obzirom na to da tr¾i¹te jagode i dalje raste, neprestano se smi¹ljaju nove sorte pobolj¹anih svojstava, manje osjetljive, a produljene sezone. Samo u Italiji patentira se po dvadesetak u godini. Talijane vrlo ambiciozno kako u sortama tako i u tehnologiji napadaju Francuzi i Amerikanci te (u hidroponskoj proizvodnji) Nizozemci. Hrvatska prema podacima FAO-a ima pod jagodama samo 1000 hektara, a u tome u intenzivnoj proizvodnji, na foliji jedva 150 ha. Tek unatrag koju godinu imamo i prve znanstvenike koji se bave jagodom, a po rijeèima jednoga od njih, mr. sc. Borisa Duralije sa Zavoda za voæarstvo zagrebaèkoga Agronomskog fakulteta, hitno je potreban nacionalni institut, jer æe pritisak na tu proizvodnju u nas rasti i izvana i iznutra. Nedvojbena su prednost Hrvatske jeftina radna snaga, nu¾na u toj agroindustriji, povoljna klima i relativno èisto tlo i voda, blizina europskoga tr¾i¹ta i moguænost produljenja sezone proizvodnje na nekoliko mjeseci, posebice na domaæu turistièku sezonu te zimu. Institut bi ne samo istra¾io kako sa ¹to manje novca ostvariti ¹to veæe uèinke nego bi i domaæe proizvoðaèe uputio ¹to i kako da proizvode da im se najvi¹e isplati u obilju ponuðenoga iz razlièitih zemalja. Dr¾ava o tome mora voditi raèuna jer jagodama na malim parcelama egzistenciju mogu, kako se veæ i pokazuje, osigurati mnoga obiteljska gospodarstva. izvor: Veèernji list |