Unatrag mjesec dana sve su tr¾nice pune jagoda, a na mnogim prometnim mjestima po gradovima su postavljeni ¹tandovi za prodaju. Lijepo slo¾ene, pune su ko¹arice ugodne oku. Jagode su vrlo krupne i lijepe. No, kako nam ka¾e nekoliko èitatelja na de¾urni telefon, dvoje bi li ih kupili. Ka¾u: lijepe su, ali èudna mirisa i okusa, dok ih jedete osjeæa se ne¹to neugodno. Pitaju èak je li rijeè o genetièki preinaèenu voæu. Ne, tko poznaje taj miris i okus, zna da je rijeè o - pesticidima.
Jagodu danas komercijalno uzgajaju brojni proizvoðaèi. Uzgaja se na plastici, da se njeni nekad slasni plodovi ne zaprljaju od zemlje, da se sprijeèi rast i razvoj korova, odr¾ava temperatura i vlaga tla. To je u redu. No uz prihranu mineralnim gnojivima - folijarno, prskanjem nadzemnih biljnih dijelova, tu je i preventivna za¹tita od gljiviènih bolesti i ¹tetnika, takoðer folijarno. Umjesto 5-6 prskanja koliko je dovoljno od poèetka do kraja vegetacije, broj prskanja mnogo je veæi, 10 i vi¹e puta. Preèesto se rabe fungicidi duge karencije (Ronilan) iako za istu bolest (botritis) postoje prikladniji botriticidi kraæe karencije (Teldor), a slièno je i s drugim pesticidima. Istina, tako proizvedena jagoda krupna je i vrlo lijepa izgleda, a okusa na pesticide. U slast! S nestrpljenjem oèekujemo ekolo¹ke markice kako nam proizvoðaèi ne bi svaku, pa i jagodu s okusom na pesticide prodavali pod "pravu domaæu", uzgojenu bez kemije. izvor: Veèernji list |